Odgovarajuća ishrana u slučaju gorušice
Sažetak
Porcija muslija za doručak, slasno pečenje za ručak, a između još poneka jabuka – želudac u toku dana ima mnogo posla. Sa svakim zalogajem potrebno je ponovo podstaći proizvodnju želudačne kiseline. Kad taj sistem nije uravnotežen, posle jela se pojavljuju višak kiselina i druge želudačne smetnje. Kako se ove poteškoće mogu sprečiti? I šta je deo odgovarajuće ishrane u slučaju gorušice?
Gorušicu možete da izbegnete pravilnom ishranom – najbolji saveti
Ako se nakon jela često suočavate sa gorušicom i želudačnim poremećajima uzrokovanim kiselinom naročito obratite pažnju na ishranu. Obično svaka osoba drugačije reaguje na dijete i doređene namirnice da biste sprečiili gorušicu nakon jela, važno je da isprobate koja dijeta je najbolja za vas i vaš želudac.
Uprkos tome postoje neki opšti saveti za gorušicu u pogledu ishrane, a kojih bi trebalo da se pridržavaju svi koji imaju ovakve poteškoće. Od ovog trenutka masna i začinjena hrana više ne sme da bude na jelovniku – ili bar ne tako često. Umesto toga izaberite namirnice koje se lako vare, kao što su pirinač, krto meso i povrće. Alkohol i nikotin bi trebalo potpuno izbaciti, pošto povećavaju i nastanak želudačne kiseline.
Prekomerna telesna masa kao faktor rizika
Gojaznost ne podstiče samo bolesti srca i krvnih sudova, nego i razvoj gorušice – a naročito suvišne masne naslage u predelu stomaka brzo pritiskaju želudac.
Određene namirnice mogu da uzrokuju znatno povećanu proizvodnju želudačne kiseline. Zato takva jela smeju da se nađu samo u malim količinama i veoma retko na tanjirima ljudi koji imaju probleme sa gorušicom. Neka od njih su na primer:
// gazirana pića;
//kafa;
//sokovi;
//voćni čajevi;
//slatkiši;
//beli hleb i tost;
//proizvodi od masnog mesa i kobasice;
//veoma kiselo voće, kao što su kivi, mandarine ili višnje;
//mahunarke;
//peciva;
//masni mlečni proizvodi;
//gotova jela.
Većina obolelih dobro podnosi integralne proizvode, namirnice sa niskim sadržajem masti i kiselina, kao i negazirana i nezaslađena pića.
Određene navike mogu da uzrokuju probleme sa želucem nakon jela.
Ipak, na vašu sklonost gorušici ne utiče samo ono šta jedete – važnu ulogu ima i način na koji jedete. Prednost više manjih obroka raspoređenih tokom dana je ta što želudac nije preopterećen, tako da u miru samelje i svari hranu.
Preporučljivo je i da dva do tri sata pre spavanja ili vežbanja ne jedete ništa. I poslednji savet: ne jedite prebrzo. Polako, ali sigurno - to važi i za vaš želudac. Ako velika količina hrane prebzo dođe u želudac, on će se odazvati proizvodnjom velikih količina kiseline.
Uticaj ishrane na nastanak želudačne kiseline
Želudac proizvodi želudačni sok ceo dan – i bez spoljnog pokretača. Želudačna kiselina, sa druge strane, nastaje tek kad osoba zaista unese hranu u organizam. Stoga nije potrebno da delovi obroka dođu u želudac: i čulni nadražaji, kao što su pogled na ukusnu hranu ili njen miris, sasvim su dovoljni da pokrenu proizvodnju u želucu.
Glavni razlog zašto se želudačna kiselina ne izlučuje neprekidno jeste njena agresivnost. Ako bi duže vreme bila prisutna u želucu bez pravog zadatka, tamo i u jednjaku bi mogla da uzrokuje velika oštećenja. Postoji više zaštitnih mehanizama za sprečavanje oštećenja želudačnog zida tokom probave:
//Želudačna sluz sprečava da želudačna kiselina dođe u neposredan kontakt sa želudačnim zidom.
//Sluzokoža želuca izlučuje bikarbonat koji je sastavni deo želudačne sluzi i tamo doprinosi neutralizaciji želudačne kiseline.
Zbog toga je za ćelije sluzokože želuca karakteristična velika moć samolečenja – manja oštećenja redovno se otklanjaju, a stare i dotrajale ćelije sluzokože se obnavljaju. Krvotok podstiče i tzv. hormon zaštite želuca (prostaglandin E2).
Ipak, ni ovi zaštitni mehanizmi ne mogu da učine ništa protiv prevelike količine želudačne kiseline. Neke namirnice mogu da pokrenu tu prekomernu proizvodnju. Njihovo konzumiranje podstiče nastanak kiseline i samim tim je između ostalog odgovorno za gorušicu. Sa problemima sa želucem ne treba se pomiriti tek tako: Rupurut® može da veže suvišnu kiselinu, štiti sluzokožu i pruža joj podršku u njenom prirodnom funkcionisanju.